Kako unaprijediti sopstveno mentalno zdravlje?

Kako unaprijediti sopstveno mentalno zdravlje?

Profesionalcima koji se bave mentalnim zdravljem je jasna teza da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Međutim, kada izađemo iz uskog kruga profesionalaca iz ove oblasti nailazimo na prilično nerazumijevanje ovoga stava, pa i reduciranje zdravlja na samo fizičko zdravlje. Mentalno zdravlje je veoma važno za cjelokupno zdravlje čovjeka!

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definisala je zdravlje kao “stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti”. Dakle, ovdje je na djelu savremeni integrativni pristup duhu i tijelu kao nerazdvojnom jedinstvu uklopljenom u specifičnu fizičku i socijalnu sredinu, te se kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (SZO; 2001).

Koje osobine nam ukazuju na kvalitet mentalnog zdravlja?

Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna zasnovati obitelj i biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu, i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima. Mentalno zdravlje predstavlja temelje za blagostanje i efikasno funkcionisanje kako za individuu, tako i za zajednicu.

Osjećaj nesigurnosti pa i beznadežnosti, uz negativne socio – ekonomske faktore iz okoline mogu značajno i negativno uticati na mentalno zdravlje.

Aktualno stanje pandemije vrusom COVID-19 svakako svojom pojavnošću i negativnim uticajem kroz stvaranje opće nesigurnosti, redukcije komunikacije sa drugima, zabrane putovanja, ali i putem direktnog uticaja na one već oboljele, predstavlja dodatni izazov za mentalno zdravlje svakog pojedinca i zajednice u cjelini.

Šta možemo uraditi da unaprijedimo mentalno zdravlje?

Postoji mnogo načina kako osoba može sama sebi pomoći i svoje mentalno zdravlje održati dobrim.
Prehrana može imati veliki uticaj na mentalno zdravlje, te je u tom smislu bitno povesti računa o zdravoj i adekvatnoj prehrani. Mediteranski način ishrane svakako je jedan od preporučenih modela zdravog načina ishrane. Povećana konzumacija alkohola povećava incidenciju anksioznosti i depresije, a ovisnost o alkoholu dovodi do potpunog urušavanja mentalnog zdravlja. Ovo je važan aspekt o kojem se često ne misli i bitan je u smislu očuvanja mentalnog zdravlja. Takođe je adekvatna tjelesna aktivnost bitna za mentalno zdravlje, u tom smislu se sugeriše svakoj osobi redovne i umjerene vježbe, ukoliko je moguće u prirodnom okruženju.

Na kraju, a nikako najmanje važno je da se povede računa o redovnom i kvalitetnom spavanju, s obzirom da slab i poremećan san predstavlja važnu pojavnost koja karakteriše mentalni disbalans. Stoga je nužno uvesti dobru higijenu spavanja, već od malih nogu, kako bi se usvojena navika održala i tokom života.
Od suštinske je važnosti da se stalno i iznova radi na promociji mentalnog zdravlja. Važno je podizati svjesnost o značaju dobrog mentalnog zdravlja, informisati o adekvatnom razumijevanju postojanja mentalnih poremećaja, ali i kontinuirano sprečavati stigmu i boriti se protiv diskriminacije osoba sa mentalnim/duševnim poremećajima.

prim. dr Medin Hodžić, specijalista neuropsihijatar

Nesanica – prirodna rješenja

Nesanica - prirodna rješenja

Nesanica predstavlja poremećaj spavanja. Termin nesanice je doživljaj pojedinca, čiji uzroci mogu biti usko povezani sa stresom, tjeskobom, promjenama u našem okruženju koje zahtijevaju našu prilagodbu ili mogu biti povezani sa određenim zdravstvenim tegobama, a ogledaju se u nedovoljnoj količini i/ili neadekvatnom snu. 

Nesanica – privremena, prolazna ili hronična (konstantna), utiče u velikoj mjeri na kvalitetu života kod velikog broja osoba. Obolijevaju muškarci i žene neovisno o dobi, iako postoje faktori koji definišu povećanu vjerovatnost za nastanak nesanice kod osoba starijih od 60 godina, kao i kod žena. Prema podacima iz literature, 30% stanovništva žali se na neki od oblika smetnji spavanja, a 10% zbog toga ima poteškoća u dnevnom funkcioniranju.

Simptomi nesanice uključuju poteškoće prilikom usnivanja, nedovoljnu količinu sna, san isprekidan buđenjem, umor i nedostatak energije, iscrpljenost.

Procjena kvalitete i količine sna svakog pojedinca su neophodni kako bi se jasno definisali uzroci nastanka epizoda nesanice, a samim time i osigurao učinkovit pronalazak terapije.

U tretmanu nesanice savjetuju se i određene opće mjere koje mogu biti korisne. Odlazak na spavanje u približno isto vrijeme. Prostorija gdje se spava neka je prozračna, ugodne temperature, mračna, tiha, ugodnog ležaja. Jutrom ustajanje odmah po buđenju, tuširanje, jutarnje vježbanje, izbjegavanje „drijemanja“ tijekom dana, naročito poslijepodne. Večernja šetnja, umirujuće aktivnosti, npr. čitanje. Koristiti tehnike relaksacije, vježbe disanja i opuštanja. izbjegavanje kofeinskih pripravaka i obilnih „teških“ večernjih obroka i alkohola. Izbjegavanje večernjih uzbuđenja npr. korištenje kompjutera, igrica, mobitela, dopisivanja na društvenim mrežama.

Ukoliko se traže neki prirodni lijekovi koji mogu pomoći kod nesanice tu je na prvom mjestu neki od pripravaka Persena. Neopersen kapsule su biljni lijek koji sadrži suhi ekstrakt korijena valerijane i cvijeta pasiflore, a upotrebljava se za olakšavanje blagih stresnih stanja popraćenih psihomotornom napetošću i uznemirenošću, kao i kod nesanice kada se upotrebljava jedna kapsula prije spavanja. Prilikom uzimanja ovih kapsula ni nakon dugotrajnijeg korištenja ne javljaju se znaci zavisnosti o njima, a takođe i nakon prestanka uzimanja istih ne dolazi do pojave znakova apstinencijalnog sindroma.

prim. dr Medin Hodžić, specijalista neuropsihijatar

Anksioznost i nesanica kod pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima

Anksioznost i nesanica kod pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima

U svakodnevnom životu susrećemo se sve češće sa pojmovima akutni i hronični stres, PTSP, depresija, nesanica i nervoza sa manjom ili većom svijesti o tome koliko svi ovi pojmovi i dijagnoze mogu da utiču na ljudski organizam. Psihološki stres izazivaju značajni životni kao i svakodnevni neugodni događaji. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci morbiditeta i mortaliteta u svijetu i kod nas. Pored faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, konzumacija alkohola) važni su i psihosocijalni faktori.

Danas bih se osvrnuo na povezanost anksioznosti i nesanice sa kardiovaskularnim oboljenjima. Ono što se svakodnevno može primijetiti u radu sa pacijentima je da pri prvom pregledu navode da su se kardiovaskularni simptomi (povišen krvni pritisak, ubrzan rad srca i sl.) pojavili nakon neke akutne stresne situacije, kraćih ili dužih perioda nesanice, koji su opet bili posljedica akutnog ili hroničnog stresa.

Ako se uzme u obzir da je kod internističkog liječenja između ostalog neophodno pacijentu prvo obezbijediti san i otkloniti anksioznost, može se zaključiti koliko su ova dva parametra važna, čak i za ljude koji trenutno nemaju kardiološka oboljenja.

Ako smo ranije napomenuli da pacijenti na prvom kardiološkom pregledu navode neki stresni događaj ili nesanicu kao prethodnicu pojave kardiovaskularnog događaja, važno je svakako reći da na kontrolnim pregledima imamo značajno bolje objektivne i subjektivne rezultate terapije. Kod pacijenata kod kojih smo uspjeli otkloniti anksioznosti i omogućiti normalan san uz medikamentoznu terapiju za specifično kardiovaskularno oboljenje primjećujemo poboljšanje objektivnih parametara osnovne bolesti (normalizacija krvnog pritiska, normalizacija srčane frekvence i sl.) uz subjektivan osjećaj pacijenta da se “sada osjeća mnogo bolje nego ranije” ili “da se sada osjeća dobro”. Ovakvo stanje bez anksioznosti i normalizacijom sna kod pacijenta omogućava kardiologu da nastavi liječenje pacijenta prema objektivnim pokazateljima, u skladu sa potrebama svakog pacijenta i stanju njegove bolesti. Povezanost regulacije sna i optimizacija drugih promjenljivih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti doprinosi očuvanju zdravlja.

Važno je naglasiti da otklanjanje anksioznosti i kvalitetniji san kod svih ljudi, ne samo kod oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, daje osjećaj povećanja kvaliteta života. To u svakom slučaju može doprinijeti smanjenom riziku obolijevanja od kardiovaskularnih i ostalih bolesti.

Da su naša zapažanja u svakodnevnom radu u internističkim i kardiološkim ambulantama bila tačna, govori u prilog i veliki broj studija koje su već završene ali i studija koje su još uvijek u toku a odnose se na istraživanje povezanosti kardiovaskularnih bolesti i stresa i nesanice.

Za postizanje cjelokupnog blagostanja organizma, pored kardiološke terapije, koriste se lijekovi na biljnoj bazi. Jedan od takvih preparata je Persen koji daje umirujući učinak kod blagih stanja uznemirenosti i napetosti te olakšavanja uspavljivanja. Kao takav predstavlja efikasno sredstvo u nošenju sa stresom.

Samo sveobuhvatan pristup liječenju može doprinijeti unapređenju i očuvanju zdravlja.

Studije za one koji žele da saznaju više:

Prim dr med Admir Alagić
specijalista interne medicine
subspecijalista kardiologije

Persen, Persen Forte, Neopersen

Persen, Persen Forte, Neopersen

Stres je bilo koji faktor koji utiče na mentalno ili fizičko zdravlje, bilo koja promjena koja dovodi do pojave fizičke, emocionalne/psihološke napetosti, a odražava se kao skup nespecifičnih reakcija čovjekovog organizma na  štetne faktore iz radnog i socijalnog okruženja, koji aktiviraju adaptacioni mehanizam u organizmu, kako bi se organizam zaštitio uspostavljanjem ravnoteže sa sredinom. Organizam se brani pokretanjem na borbu ili bijeg, kratkoročno uzrokujući stezanje trbušnih mišića, pliće i ubrzanije disanje, pritisak u predjelu grudi, ubrzan rad srca, te neurovegetativnu prenadraženost. U modernom, razvijenom društvi, stres stres je vezan za materijalne probleme, ambiciozna stremljenja, vremenskom ograničenosti  u radnom, socijalnom i privatnom miljeu, razna očekivanja, otuđenost, saobraćajne gužve, aerozagađenja i dr. Prouzrokuje i organske simptome u vidu: glavobolje, napetosti, bolova u mišićima vrata, ramena, stomaka, ujedno izazivajući žgaravicu, nadutost, opstipacije, dijareje, potom ubrzan rad srca, neurodermitise, znojenje, probleme s vidom, s potencijom, kao i psihičke simptome, dovodeći osobu u stanje umora/zamora, psihomotorne napetosti, problema sa spavanjem, s koncentracijom, padom voljnih dinamizama, anksiozno-depresivnog raspoloženja, prejedanja ili gubitka apetita, te posljedično razvoja hroničnih oboljenja kao što su: depresije, hipertenzije, migrene, asthma bronchiale, kardiovaskularna oboljenja, gastroenterološka oboljenja, dijabetes typ II, slabljenja imunološkog sistema, progresije starenja, te razvoja bolesti zavisnosti.  Stres reakcija je neuro-endokrinog karaktera, te se naziva Selijev sindrom (opšti adaptacioni sy.). Postoje različite vrste stresa: eustres koji nas uzbuđuje kao što je npr. skijanje, užurbanost pri ljubavnim sastancima, napredovanje, radovanje rođenju i sl.), akutni stres koji može biti pozitivan i negativan (saobraćajne gužve, izvlačenje iz opasnih situacija bez posljedica), povremeni akutni stres  kada raste vremenom i postaje dio svakodnevnice, te hronični stre koji čovjeka može uvesti u tzv. „sindrom sagorijevanja“. Procjenjuje se da 10-15% odrasle populacije pati od hronične nesanice, njih 25-35% se susreće sa prolaznom ili povremenom nesanicom, a u starijoj populaciji oko 55% njih ima poremećaj spavanja hroničnog karaktera.  Persen je tradicionalni biljni lijek za liječenje nesanice, bez vremenskog ograničenja uzimanja, koji sadrži ekstrakte ljekovitih biljaka (korijena valerijane Valeriana officinalis L, lista matičnjaka Melissa officinalis L, lista paprene mente Mentha piperita) koji se nadopunjuju u svom djelovanju. Ako se kod osobe jave blagi simptomi mentalnog stresa, Persen obložene tablete se mogu koristiti tri puta dnevno, (max četiri puta) po tri do četiri tablete.Ukoliko postoji nesanica, preporučuje se korištenje tri do četiri Persen obložene tablete pola do sat vremena prije odlaska na spavanje. Ukoliko se pojave blagi simptomi  mentalnog stresa u vidu: psihičke napetosti, nemira, razdražljivosti, smetnje koncentracije, kao i poremećaja pri uspavljivanju preporučuje se Persen R forte kapsule koje se kod odraslih osoba i adolescenata starijih od 12 godina koriste po dvije kapsule dva puta dnevno, a ako je u pitanju nesanica kao izdvojen simptom, onda se preporučuje korištenje po dvije Persen forte kapsule pola sata do sat prije spavanja.  Neopersen  kapsule takođe spadaju u biljni lijek koji sadrži suvi ekstrakt korijena valerijane i cvijeta pasiflore, a tradicionalno se upotrebljava za olakšavanje blagih stresnih stanja popraćenih psihomotornom napetošću i uznemirenošću, kao i prilikom nesanice kada se upotrebljava jedna kapsula prije spavanja. Prilikom uzimanja ovih kapsula ni nakon dugotrajnijeg korištenja ne javljaju se znaci zavisnosti o njima, kao ni nakon prestanka uzimanja istih ne dolazi do pojave znakova apstinencijalnog sindroma. S potpunim povjerenjem u sigurnost, djelotvornost i efikasnost djelovanja ovog preparata, koji ima dugogodišnju tradiciju primjene toplo ga preporučujem pacijentima sa simptomima nesanice, anksiozno-deprimiranog raspoloženja, te razdražljivosti i nemira. Neophodno je napomenuti da je spavanje dio najvažnijega hronobiološkog ritma, ciklusa budnost-spavanje, veoma je važna njegova uloga za oporavak organizma i njegovog metabolizma. Poremećaji spavanja i danas predstavljaju veliki problem zbog sve veće učestalosti, njihovog neprepoznavanja i neadekvatnog liječenja. Zbog svega navedenog, a nakon dugogodišnjeg rada sa pacijentima koji imaju navedene simptome, te kliničkog iskustva, toplo ga preporučujem za upotrebu, kako bi se osobe lakše nosile sa simptomima psihičkog stresa, te očuvale funkcionalnije mentalno i fizičko zdravlje.

 

Prof. dr sc. med. Sanja Vukadinović Stojanović
primarijus,
specijalista psihijatrije
subspecijalista sudske psihijatrije
sudski vještak