Anksioznost i nesanica kod pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima
U svakodnevnom životu susrećemo se sve češće sa pojmovima akutni i hronični stres, PTSP, depresija, nesanica i nervoza sa manjom ili većom svijesti o tome koliko svi ovi pojmovi i dijagnoze mogu da utiču na ljudski organizam. Psihološki stres izazivaju značajni životni kao i svakodnevni neugodni događaji. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci morbiditeta i mortaliteta u svijetu i kod nas. Pored faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, konzumacija alkohola) važni su i psihosocijalni faktori.
Danas bih se osvrnuo na povezanost anksioznosti i nesanice sa kardiovaskularnim oboljenjima. Ono što se svakodnevno može primijetiti u radu sa pacijentima je da pri prvom pregledu navode da su se kardiovaskularni simptomi (povišen krvni pritisak, ubrzan rad srca i sl.) pojavili nakon neke akutne stresne situacije, kraćih ili dužih perioda nesanice, koji su opet bili posljedica akutnog ili hroničnog stresa.
Ako se uzme u obzir da je kod internističkog liječenja između ostalog neophodno pacijentu prvo obezbijediti san i otkloniti anksioznost, može se zaključiti koliko su ova dva parametra važna, čak i za ljude koji trenutno nemaju kardiološka oboljenja.
Ako smo ranije napomenuli da pacijenti na prvom kardiološkom pregledu navode neki stresni događaj ili nesanicu kao prethodnicu pojave kardiovaskularnog događaja, važno je svakako reći da na kontrolnim pregledima imamo značajno bolje objektivne i subjektivne rezultate terapije. Kod pacijenata kod kojih smo uspjeli otkloniti anksioznosti i omogućiti normalan san uz medikamentoznu terapiju za specifično kardiovaskularno oboljenje primjećujemo poboljšanje objektivnih parametara osnovne bolesti (normalizacija krvnog pritiska, normalizacija srčane frekvence i sl.) uz subjektivan osjećaj pacijenta da se “sada osjeća mnogo bolje nego ranije” ili “da se sada osjeća dobro”. Ovakvo stanje bez anksioznosti i normalizacijom sna kod pacijenta omogućava kardiologu da nastavi liječenje pacijenta prema objektivnim pokazateljima, u skladu sa potrebama svakog pacijenta i stanju njegove bolesti. Povezanost regulacije sna i optimizacija drugih promjenljivih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti doprinosi očuvanju zdravlja.
Važno je naglasiti da otklanjanje anksioznosti i kvalitetniji san kod svih ljudi, ne samo kod oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, daje osjećaj povećanja kvaliteta života. To u svakom slučaju može doprinijeti smanjenom riziku obolijevanja od kardiovaskularnih i ostalih bolesti.
Da su naša zapažanja u svakodnevnom radu u internističkim i kardiološkim ambulantama bila tačna, govori u prilog i veliki broj studija koje su već završene ali i studija koje su još uvijek u toku a odnose se na istraživanje povezanosti kardiovaskularnih bolesti i stresa i nesanice.
Za postizanje cjelokupnog blagostanja organizma, pored kardiološke terapije, koriste se lijekovi na biljnoj bazi. Jedan od takvih preparata je Persen koji daje umirujući učinak kod blagih stanja uznemirenosti i napetosti te olakšavanja uspavljivanja. Kao takav predstavlja efikasno sredstvo u nošenju sa stresom.
Samo sveobuhvatan pristup liječenju može doprinijeti unapređenju i očuvanju zdravlja.
Studije za one koji žele da saznaju više:
- Cardiovascular and autonomic reactivity to psychological stress: Neuropsyichological substrates and links to cardiovascular diseases (Annie T Ginty et al. Auton Neurosci.2017 Nov) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28391987/
- Prognostic value of anxiety and depression and patients with chronic heart failure (Wei Jiang et al. Circulation 2004) https://www.ahajournals.org/doi/full/10.1161/01.cir.0000148138.25157.f9
- Insomnia, Short Sleep Duration, and High Blood Pressure: Recent Evidence and Future Directions for the Prevention and Management of Hypertension (Christina J Bathgate et al. Curr Hypertension Rep. 2018) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29779139/
- Insomnia symptoms and risk of cardiovascular diseases among 0.5 million adults: A 10-years cohort (Bang Zhen et al. Neurology 2019) https://n.neurology.org/content/93/23/e2110
Prim dr med Admir Alagić
specijalista interne medicine
subspecijalista kardiologije
