Koronavirus i mentalno zdravlje - načini nošenja sa stresom
Stres kao fizička, mentalna i emocionalna reakcija na promjene koje zahtjevaju prilagođavanje, može imati negativne posljedice na mentalno zdravlje. Novi koronavirus (SARS-CoV-2) ili COVID-19 predstavlja virus čija je pojava na globalnoj razini izazvala strah, neizvijesnost i paniku. Uzimajući u obzir kolektivnu reakciju na virus, svaki organizam različito reaguje na stresna stanja. Stoga, trenutna kolektivna psihološka situacija, kao odgovor na koronavirus, zahtijeva dobro informisanje, te adekvatnu apsorpciju znanja i svjesnost, kao i odgovorno ponašanje svakog pojedinca.
Mjere prevencije koje se primjenjuju u borbi sa koronavirusom predstavljaju ujedno i niz stresnih situacija za većinu ljudi. Stresori koji utiču na naše mentalno zdravlje su samoizolacija, strah od zaraze, frustracija ograničenjem ili gubitkom uobičajene rutine, reducirani društveni i fizički kontakti, neadekvatno informisanje, stigma, bespomoćnost.
Mentalno zdravlje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predstavlja stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, te je sposoban pridonositi svom okruženju prilikom čega je u stanju nositi se sa normalnim životnim stresom i raditi produktivno. Stresne reakcije kao odgovor na zaraznu epidemiju mogu se javljati u obliku nesanice, pojačane uznemirenosti, napetosti, ili tjeskobe, zdravstveno rizičnih ponašanja, te mogu uzrokovati pojavu psihosomatskih simptoma (općih bolova, nedostatka energije ili tjelesne nelagode).
U stanju stresa kod svake osobe javlja se i prirodna pojava za umanjivanjem njegovog intenziteta.
Prirodan odgovor na stresne reakcije leži u postupcima koji stavljaju pod kontrolu simptome napetosti i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju. Uspješno nošenje sa stresom podrazumijeva prepoznavanje onoga šta nas uznemirava, a kada to uspijemo onda i svjestan izbor neke strategije nošenja, na primjer strategije usmjerene na problem, koje bi podrazumijevale slušanje i provođenje savjeta i preporuka nadležnih stručnih tijela. Ukoliko nam je izvor stresa manjak druženja sa drugim nama bliskim osobama organizirajte online druženja ili telefonski kontakt. Suočavanje usmjereno na emocije može uključivati postupke poput potiskivanja emocija, isticanja pozitivnog, smanjenja napetosti, okretanja religiji, mirenja sa sudbinom i traženja emocionalne potpore drugih.
Mnoge osobe koje ne uspiju da se iznesu sa posljedicama stresa posežu i za prirodnim sredstvima koja mogu da im pomognu. Jedan od takvih preparata je i Persen koji daje umirujući učinak kod blagih stanja uznemirenosti i napetosti i olakšavanja uspavljivanja, te je kao takav predstavlja efikasno sredstvo u nošenju sa stresom.
prim. dr Medin Hodžić, specijalita neuropsihijatar
