Mentalno zdravlje

Patite li sezonskog afektivnog poremećaja?

19 Oktobra, 2025

Kako dani postaju kraći, a sunčeve zrake slabije, mnogi od nas primjećuju promjene raspoloženja, manjak energije i pad motivacije. Ako se to događa svake godine u isto doba, posebno tokom jeseni i zime, možda nije riječ samo o “lošem raspoloženju”, moguće je da se radi o sezonskom afektivnom poremećaju (SAP), poznatom i kao zimska depresija.

Ovo stanje je oblik depresije koji se javlja sezonski, a najčešće se povezuje sa smanjenom količinom sunčeve svjetlosti tokom kratkih zimskih dana. Nedostatak svjetla može uticati na hemijske procese u mozgu, poremetiti biološki ritam i promijeniti naše raspoloženje, san i nivo energije.

Šta uzrokuje sezonski afektivni poremećaj?

Iako tačan uzrok još nije u potpunosti poznat, istraživanja pokazuju da ključnu ulogu ima nedostatak prirodne svjetlosti tokom jeseni i zime. To može dovesti do nekoliko promjena u tijelu:

Smanjen nivo serotonina, hormona koji utiče na raspoloženje;
Povećano lučenje melatonina, hormona koji reguliše san, što uzrokuje pospanost i letargiju;
Poremećaj cirkadijalnog ritma, tj. unutrašnjeg biološkog sata, koji reguliše kada smo budni i kada spavamo.

Ove promjene mogu izazvati simptome slične depresiji, ali koji se ponavljaju u određenom godišnjem dobu.

Najčešći simptomi SAP-a

Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, ali se najčešće ponavljaju svake godine u isto vrijeme. Najčešći znakovi uključuju:

Smanjenu energiju i pojačanu pospanost;
Promjene apetita, često povećanu želju za slatkim i ugljikohidratima;
Teže buđenje ujutro i osjećaj “težine” u tijelu;
Gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti;
Osjećaj tuge, razdražljivosti ili bezvoljnosti;
Smanjenu motivaciju i poteškoće s fokusom;
Manjak energije i opšti osjećaj umora.

Kod većine osoba simptomi se povlače s dolaskom proljeća i produženjem dana, ali je važno reagovati na vrijeme i brinuti o sebi već u ranim fazama.

Kako ublažiti simptome?

Dobra vijest je da postoji mnogo načina da se simptomi ublaže i da se tijelo i um prilagode sezonskim promjenama.

Provodite više vremena na svjetlu

Čak i tokom oblačnih dana, boravak na dnevnom svjetlu može pomoći u regulaciji raspoloženja.

Pokušajte provesti dio dana napolju, posebno u jutarnjim satima. Ako je moguće, smjestite radni sto blizu prozora ili koristite lampe s prirodnim svjetlom, tzv. fototerapiju (svjetlosnu terapiju), koja se pokazala učinkovitom kod blažih oblika SAP-a.

Održavajte redovnu ishranu i fizičku aktivnost

Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, uz redovno kretanje, pomaže u povećanju energije i lučenju endorfina.

Čak i lagana svakodnevna šetnja može pozitivno uticati na raspoloženje.

Razgovarajte i potražite podršku

Razgovor s osobom od povjerenja ili psihoterapeutom može pomoći da razumijete što se događa i kako da se nosite s promjenama.

Stručna podrška ne znači slabost, to je važan korak ka boljem razumijevanju sebe i svojih emocija.

Liječenje i savjet s ljekarom

Ako su simptomi izraženiji i traju duže vrijeme, obavezno se obratite ljekaru.

On može preporučiti terapiju svjetlom, psihoterapiju ili, u određenim slučajevima, lijekove i biljne preparate koji pomažu u smanjenju napetosti i regulaciji sna.

Persen i Persen Forte - biljna podrška za ravnotežu

U trenucima kada napetost i stres postanu dio svakodnevice, a san nije dovoljno odmoran, dodatnu podršku može pružiti Persen ili Persen Forte.

Ovi biljni lijekovi sadrže pažljivo odabrane ekstrakte valerijane, matičnjaka i mente, koji djeluju umirujuće, pomažu pri blagim oblicima nervne napetosti, razdražljivosti te kod poteškoća sa spavanjem.

Biljna terapija se u brojnim studijama pokazala kao sigurna i dobro podnošljiva kod osoba koje imaju blaže simptome anksioznosti ili nesanice, posebno kada je riječ o preparatima koji sadrže valerijanu.

Naravno, prije upotrebe bilo kojeg lijeka, preporučuje se savjetovanje s ljekarom ili farmaceutom kako bi se odabrao najprikladniji pristup.