Persen, Persen Forte, Neopersen

Stres je bilo koji faktor koji utiče na mentalno ili fizičko zdravlje, bilo koja promjena koja dovodi do pojave fizičke, emocionalne/psihološke napetosti, a odražava se kao skup nespecifičnih reakcija čovjekovog organizma na  štetne faktore iz radnog i socijalnog okruženja, koji aktiviraju adaptacioni mehanizam u organizmu, kako bi se organizam zaštitio uspostavljanjem ravnoteže sa sredinom. Organizam se brani pokretanjem na borbu ili bijeg, kratkoročno uzrokujući stezanje trbušnih mišića, pliće i ubrzanije disanje, pritisak u predjelu grudi, ubrzan rad srca, te neurovegetativnu prenadraženost. U modernom, razvijenom društvi, stres stres je vezan za materijalne probleme, ambiciozna stremljenja, vremenskom ograničenosti  u radnom, socijalnom i privatnom miljeu, razna očekivanja, otuđenost, saobraćajne gužve, aerozagađenja i dr. Prouzrokuje i organske simptome u vidu: glavobolje, napetosti, bolova u mišićima vrata, ramena, stomaka, ujedno izazivajući žgaravicu, nadutost, opstipacije, dijareje, potom ubrzan rad srca, neurodermitise, znojenje, probleme s vidom, s potencijom, kao i psihičke simptome, dovodeći osobu u stanje umora/zamora, psihomotorne napetosti, problema sa spavanjem, s koncentracijom, padom voljnih dinamizama, anksiozno-depresivnog raspoloženja, prejedanja ili gubitka apetita, te posljedično razvoja hroničnih oboljenja kao što su: depresije, hipertenzije, migrene, asthma bronchiale, kardiovaskularna oboljenja, gastroenterološka oboljenja, dijabetes typ II, slabljenja imunološkog sistema, progresije starenja, te razvoja bolesti zavisnosti.  Stres reakcija je neuro-endokrinog karaktera, te se naziva Selijev sindrom (opšti adaptacioni sy.). Postoje različite vrste stresa: eustres koji nas uzbuđuje kao što je npr. skijanje, užurbanost pri ljubavnim sastancima, napredovanje, radovanje rođenju i sl.), akutni stres koji može biti pozitivan i negativan (saobraćajne gužve, izvlačenje iz opasnih situacija bez posljedica), povremeni akutni stres  kada raste vremenom i postaje dio svakodnevnice, te hronični stre koji čovjeka može uvesti u tzv. „sindrom sagorijevanja“. Procjenjuje se da 10-15% odrasle populacije pati od hronične nesanice, njih 25-35% se susreće sa prolaznom ili povremenom nesanicom, a u starijoj populaciji oko 55% njih ima poremećaj spavanja hroničnog karaktera.  Persen je tradicionalni biljni lijek za liječenje nesanice, bez vremenskog ograničenja uzimanja, koji sadrži ekstrakte ljekovitih biljaka (korijena valerijane Valeriana officinalis L, lista matičnjaka Melissa officinalis L, lista paprene mente Mentha piperita) koji se nadopunjuju u svom djelovanju. Ako se kod osobe jave blagi simptomi mentalnog stresa, Persen obložene tablete se mogu koristiti tri puta dnevno, (max četiri puta) po tri do četiri tablete.Ukoliko postoji nesanica, preporučuje se korištenje tri do četiri Persen obložene tablete pola do sat vremena prije odlaska na spavanje. Ukoliko se pojave blagi simptomi  mentalnog stresa u vidu: psihičke napetosti, nemira, razdražljivosti, smetnje koncentracije, kao i poremećaja pri uspavljivanju preporučuje se Persen R forte kapsule koje se kod odraslih osoba i adolescenata starijih od 12 godina koriste po dvije kapsule dva puta dnevno, a ako je u pitanju nesanica kao izdvojen simptom, onda se preporučuje korištenje po dvije Persen forte kapsule pola sata do sat prije spavanja.  Neopersen  kapsule takođe spadaju u biljni lijek koji sadrži suvi ekstrakt korijena valerijane i cvijeta pasiflore, a tradicionalno se upotrebljava za olakšavanje blagih stresnih stanja popraćenih psihomotornom napetošću i uznemirenošću, kao i prilikom nesanice kada se upotrebljava jedna kapsula prije spavanja. Prilikom uzimanja ovih kapsula ni nakon dugotrajnijeg korištenja ne javljaju se znaci zavisnosti o njima, kao ni nakon prestanka uzimanja istih ne dolazi do pojave znakova apstinencijalnog sindroma. S potpunim povjerenjem u sigurnost, djelotvornost i efikasnost djelovanja ovog preparata, koji ima dugogodišnju tradiciju primjene toplo ga preporučujem pacijentima sa simptomima nesanice, anksiozno-deprimiranog raspoloženja, te razdražljivosti i nemira. Neophodno je napomenuti da je spavanje dio najvažnijega hronobiološkog ritma, ciklusa budnost-spavanje, veoma je važna njegova uloga za oporavak organizma i njegovog metabolizma. Poremećaji spavanja i danas predstavljaju veliki problem zbog sve veće učestalosti, njihovog neprepoznavanja i neadekvatnog liječenja. Zbog svega navedenog, a nakon dugogodišnjeg rada sa pacijentima koji imaju navedene simptome, te kliničkog iskustva, toplo ga preporučujem za upotrebu, kako bi se osobe lakše nosile sa simptomima psihičkog stresa, te očuvale funkcionalnije mentalno i fizičko zdravlje.

 

Prof. dr sc. med. Sanja Vukadinović Stojanović
primarijus,
specijalista psihijatrije
subspecijalista sudske psihijatrije
sudski vještak

Recommended Posts